Orezivanje Voća

Zimsko orezivanje obavlja se u periodu mirovanja vegetacije, ali pravo vreme retko zavisi od kalendara. Mnogo više zavisi od vremena, temperature i voćne vrste. Jedan rez izveden tokom stabilnih dana može da poboljša oblik krošnje, podstakne razvoj rodnog drveta i olakša zaštitu i berbu. Rez izveden prerano ili tokom hladnog talasa može da poveća rizik od izmrzavanja i sporijeg zarastanja rana.

Zbog toga je bitno da se termin planira po grupama voćaka. Jabučaste vrste obično bolje podnose raniji zimski rez, dok koštičave traže više opreza i često se ostavljaju za kasniju zimu, pred kretanje vegetacije.

U nastavku ćemo vam predstaviti kako da odredite najbolji trenutak za orezivanje, koje su razlike između jabuke, kruške, šljive, breskve, kajsije, trešnje i višnje, i na koje vremenske uslove treba obratiti pažnju da bi rezidba dala najbolji rezultat.

Osnovni termini za zimsko orezivanje po vrstama voćaka

Orezivanje Voća
Čovek orezuje stablo u voćnjaku i priprema ga za zimu.

Termini se odnose na period mirovanja vegetacije, uz uslov da nema jakih mrazeva i da su vremenski uslovi stabilni.

Vrsta voća Preporučeni termin zimskog orezivanja Napomena
Jabuka od decembra do kraja februara dobro podnosi raniji zimski rez
Kruška od januara do početka vegetacije izbegavati rez tokom minusa
Šljiva kraj zime do pred kretanje vegetacije osetljivija na jače mrazeve
Breskva kasna zima, pred proleće često se orezuje poslednja
Kajsija kasna zima uz stabilno vreme zahteva posebno oprezan termin
Trešnja umeren zimski rez ili kasniji termin jači rez se često pomera
Višnja kasnija zima uz umeren intenzitet cilj je regulacija krošnje
Dunja zimski period mirovanja slična jabuci po pristupu
Vinova loza od opadanja lista do bubrenja pupoljaka standardna zimska rezidba
Borovnica zima do ranog proleća naglasak na podmlađivanje

Redosled orezivanja u voćnjaku, šta ide prvo, a šta ostaje za kraj

Pravilno određen redosled orezivanja omogućava sigurniji rad, manji rizik po stabla i bolju organizaciju cele zimske sezone.

Redosled se ne zasniva na rasporedu sadnje, već na otpornosti voćnih vrsta na niske temperature i načinu zarastanja rana posle rezidbe.

Početak rada sa otpornijim vrstama

Radovi se započinju voćkama koje dobro podnose zimske uslove i raniji rez. U ovu grupu spadaju jabuka, kruška i dunja. Kod njih se rezidba može obavljati tokom većeg dela zime, pod uslovom da nema jakih mrazeva. Orezivanjem ovih vrsta na početku sezone obezbeđuje stabilan tempo rada i ostavlja dovoljno vremena za osetljivije voćke.

Sredina sezone za umereno osetljive voćke

Nakon jabučastih vrsta sledi deo voćnjaka sa vrstama koje traže nešto više opreza. Tu se najčešće svrstavaju šljiva i višnja. Kod njih se bira period kada su temperature stabilnije, a ekstremni minusi ređi. Ovakav raspored omogućava precizniju procenu rodnog drveta i smanjuje mogućnost oštećenja nakon rezidbe.

Kraj zime za najosetljivije vrste

Orezivanje Voća
Izuzetn je bitno pogoditi pravi momenat za rezidbu voća u zavisnosti od vremenskih uslova.

Najosetljivije voćke ostavljaju se za kraj zimskog perioda. Breskva, kajsija i trešnja se često orezuju pred samo kretanje vegetacije. U tom trenutku rizik od jakih mrazeva je manji, a reakcija stabla na rez brža. Ovaj pristup zahteva dobru procenu vremenskih prilika i stalno praćenje prognoze.

Prilagođavanje redosleda vremenskim uslovima

Redosled orezivanja uvek mora da ostane fleksibilan. Dugotrajni hladni periodi, nagle promene vremena ili produžena zima mogu da pomere planirane termine. Zbog toga se rad organizuje po etapama, uz stalnu proveru temperature i stanja stabala, kako bi svaka voćna vrsta bila orezana u najpovoljnijem trenutku.

Jabuka, kruška i dunja, osnovna pravila i tipične greške

Jabučaste voćke podnose zimski rez bez većih problema i zato se prve orezuju. Termin ide od početka zime do kraja februara, uz obavezno izbegavanje dana sa mrazom.

Cilj rezidbe ostaje prozračna krošnja i obnova rodnog drveta. Najčešće greške su prejak rez mladih stabala, zagušena krošnja i ostavljanje patrljaka.

Kod dunje se posebno vodi računa da se ne pretera sa rezom, jer bujan porast često smanjuje rodnost.

Šljiva, breskva i kajsija, termin i rizici kod koštičavih vrsta

Orezivanje Voća

Koštičave voćke traže kasniji termin.

Šljiva se orezuje krajem zime, dok se breskva i kajsija ostavljaju za period pred kretanje vegetacije.

Breskva zahteva jači rez zbog rodnosti na jednogodišnjim granama. Kajsija traži najviše opreza, sa što manjim i preciznim rezovima.

Glavni rizici su izmrzavanje reznih mesta i slab oporavak stabla posle hladnih talasa.

Trešnja i višnja, umeren rez i bolji izbor termina

Kod trešnje i višnje zimski rez ostaje umeren. Uklanjaju se suve, polomljene i loše postavljene grane, bez agresivnog oblikovanja.

Termin se bira u kasnoj zimi, kada su ekstremni minusi ređi. Najčešće greške su prejak rez i veliki preseci koji se sporo zatvaraju.

Cilj ostaje stabilna krošnja i dugoročno zdravlje stabla.

Oprema i mehanizacija za održavanje voćnjaka tokom zime

Zimski radovi u voćnjaku zahtevaju pouzdanu, ispravnu i jednostavnu opremu. Kvalitet alata direktno utiče na čistoću reza, brzinu rada i stanje stabala nakon rezidbe.

Neodgovarajuća oprema dovodi do oštećenja kore, lošeg zarastanja rana i većeg napora tokom rada.

Ručni alat za rezidbu

Ručni alat predstavlja osnovu rada, bez obzira na veličinu zasada.

  • Ručne makaze za rezidbu: Koriste se za grane manje i srednje debljine. Moraju biti oštre, pravilno podešene i bez razmicanja sečiva.
  • Makaze sa produženim drškama: Namenjene su za deblje grane koje ručne makaze ne mogu da preseku bez oštećenja drveta.
  • Testera za rezidbu: Koristi se za debele grane. Rez mora biti čist, bez cepanja kore. Testera se bira prema veličini stabala i pristupačnosti krošnje.
  • Nož za zaglađivanje reza: Služi za doradu reznih površina kada dođe do oštećenja kore.

Sav ručni alat mora biti redovno naoštren i dezinfikovan, posebno pri prelasku sa stabla na stablo.

Akumulatorski i motorni alati

U većim zasadima i kod intenzivne proizvodnje koristi se mehanizacija radi ubrzanja rada.

  • Akumulatorske makaze za rezidbu: Koriste se za veliki broj rezova tokom dana. Smanjuju zamor ruku i omogućavaju ujednačen kvalitet reza.
  • Motorna testera manje snage: Primena je ograničena na uklanjanje vrlo debelih grana. Koristi se selektivno i uz punu kontrolu reza.

Ovi alati zahtevaju redovno održavanje, proveru baterija i sigurnosne mere tokom rada. Još jedna od dodatnih opcija je Tenk robot kosilica, koju možete koristiti da očistite prostor oko voćki ali i za prskanje voća uz dodatak atomizera. Sa njom ćete mnogo brže ukloniti visoku travu korov, izrasle mladice, i sve ostalo što vam može otežati pristup svakoj voćki tokom zime.

Dodatna oprema i bezbednost

Pored alata za sečenje, neophodna je i pomoćna oprema.

  • radne rukavice
  • zaštitne naočare
  • stabilne merdevine za rad u krošnji
  • kutija ili futrola za alat

Bezbednost tokom zimskog rada ima poseban značaj zbog hladnoće, klizavog terena i rada na visini.

Česta pitanja

Orezivanje Voća

Da li rezidbu treba raditi ako sledi naglo zahlađenje?

Rezidbu treba odložiti. Rezovi ostaju izloženi i osetljiviji tokom hladnog talasa, pa rizik od oštećenja raste. Bolji izbor su dani sa stabilnim temperaturama iznad nule i bez najave jačeg minusa u narednim danima.

Da li kiša i magla prave problem tokom zimske rezidbe?

Da. Vlažno vreme otežava čist rez i produžava zadržavanje vlage na reznoj površini. Najpovoljnije je orezivati kada su grane suve, uz stabilno vreme bez vlage.

Da li rane od rezidbe treba premazivati?

Premazivanje reza ima smisla kod većih rezova na debljim granama, kada rezna površina sporo zarasta. Kod sitnih rezova premazivanje obično nema prioritet, važnije ostaje da rez bude čist i pravilno izveden.

Koliko često treba dezinfikovati alat tokom rezidbe?

Dezinfekcija se radi pri prelasku sa sumnjivog ili oštećenog stabla na zdravo, kao i kada se uoče simptomi bolesti. U intenzivnom radu korisno je povremeno dezinfikovati makaze tokom dana, posebno posle suvih i sumnjivih grana.

Zaključak

Orezivanje voća
Praćenje vremenske prognoze bi trebalo da vam da jasnu sliku o tome kada treba orezivati voće.

Pravo vreme za zimsko orezivanje zavisi od voćne vrste i vremenskih uslova, više nego od kalendara. Jabučaste voćke obično mogu ranije u sezoni, dok koštičave traže kasniji termin i stabilnije vreme, sa manje rizika od jačih mrazeva. Redosled rada u voćnjaku pomaže da se posao organizuje bez žurbe, a da osetljivije vrste ostanu za period kada su uslovi povoljniji.

Kvalitet rezidbe najviše određuju čist rez, dobar izbor grana koje ostaju i oprema koja je ispravna i oštra. Kada se radi po suvom vremenu, na temperaturi iznad nule, uz uredno održavanje alata i jasnu meru u jačini reza, stabla ulaze u proleće sa boljom krošnjom, stabilnijom rodnošću i manjim brojem problema tokom vegetacije.

Nevena

By Nevena

Nevena Lazarević je vaša vodičkinja kroz džunglu svakodnevnih dilema – od „šta obući da ne izgledam kao svi ostali“ do „kako putovati kao lokalac a ne kao turista.“ Njeni tekstovi su kao kafa s prijateljicom koja će vam reći sve, bez ulepšavanja.